Poslovne vijesti
Da je ubacivanje ljudi u administracija koja je totalno izgubila kontrolu a isto tako da su uvidjeli da vise nema
novca za prekobrojna broj sluzbenika
koji su dosli na narodu poznat nacin , pokazuje i u Trebinju je zaposleno tri
puta veći broj radnika u javnoj upravi nego što je to potrebno, tačnije otkaz
će dobiti 250 osoba.
Novi Zakon o
lokalnoj samoupravi R.S a iz 2016-te godine kaže da na 1000 stanovnika jedne
lokalne samouprave idu 3 javna službenika, što znači da će u narednom periodu
RS ce za početak odpustiti oko 1000 radnika iz javne uprave.
Da bi se ovaj
Zakon sproveo u djelo načelnici pojedinih opština su već počeli sa
implementacijom navedenog Zakona tako što otpuštaju višak kadrova. Opštine iz
kojih će biti otpušteno najviše radnika iz javne uprave su: Bileća, Trebinje,
Gacko, Kneževo, Kozarska Dubica, Lopare, Novi Grad, Rogatica, Prnjavor,
Ugljevik, Foča, Krupa na Uni, Ljubinje, Oštra Luka, Osmaci, Novo Goražde i
Sokolac. Ovih sedamnaest opština biti će prinudjeno da odpusti određen broj
radnika, a opština koja će morati odpustiti najveći broj radnika javne uprave
je Trebinje. Naime, u Trebinju je zaposleno tri puta veći broj radnika u javnoj
upravi nego što je to potrebno, tačnije otkaz će dobiti 250 osoba. Slijede
opštine Gacko i Bileća.
Opštine koje će
otpustiti radnike iz Javne uprave pokušavaju privoliti lokalne privrednike da
zaposle ovu grupaciju, ali do sada nije bilo bitnijih rezultata, osim što je
jedan dio radnika iz Javne uprave prešao da radi u Agrarni fond u Trebinju.
Neki od ovih radnika će otići u penziju, ali većina ih ostaje bez posla. U
manjim opštinama većina kadrova koji su višak otići će u penziju.
U RS-u na ovaj
način pokušavaju "spasiti što se spasiti može", jer je RS već neko
vrijeme u finansijskoj dubiozi iz koje će se teško izvući. Posljednja nada je
bio Zakon o akcizama Bosne i Hercegovine koji nije usvojen, te politički vrh
RS-a, za novonastalu situaciju, krivi srpske političare u Sarajevu. Milorad
Dodik smatra da će finansijsku krizu prvi osjetiti zdravstveni radnici i
poljoprivrednici. O kažnjavanju odgovornih za finansijsku krizu nema ni govora.
Zakon o akcizama ticao se nafte, naftnih derivata i ložulja koji su trebali
poskupiti za 15 % što bi bila prijeko potrebna finansijska injekcija RS-u.
Bitno je
napomenuti da je Zakon o akcizama bio jedan od uslova koji je MMF zadao
valstima da bi odobrio nova zaduženja. Ekonomisti smatraju da se političari iz
RS-a ne bave stvarnim problema tako što bi sproveli zacrtane reforme, nego iznalaze
načine kako da saniraju budžetske rupe, te pokriju preglomaznu administraciju.
Sve ovo vrlo lako može dovesti do novih nemira kao što su bili oni 2014-te.
Ekonomisti takođe smatraju da će se Vlada sada okrenuti domaćim bankama, te na
taj način pokriti manji dio budžetkog deficita, ali da to neće riješiti
problem. Kao pozitivnu stvar navode to što će Vlada biti prinuđena da ukoliko
želi nastaviti sa javnim radovima mora ojačati Građevinske fondove, ali i
smanjiti prekomjernu administraciju, što dokazuje i usvajanje novog Zakona o
lokalnoj samoupravi.
Bitno je napomenuti i to da će opozicione stranke
pokušati iskoristiti ovaj politički momenat kako bi se domogli vladajućih
pozicija na izborima 2018-te godine, te će vjerovatno ta činjenica natjerati
aktuelnu vlast da se na bolji način pozabavi ovim pitanjima. Ako ne, onda se
mogu očekivati novi socijalni nemiri, smanjenje javne gradnje, kriza u
građevinskom i drugim sektorima, te nove krize vlasti.
Da li ce i Federacija i distrikt brcko slijediti RS koja vise ne moze finansirati visak ljudi u administraciji , gdje Federacija i distrikt Brcko imaju puno vise novca da mogu cudnim putem prekobrojnu administraciju zaposljavati ,ostaje da se vidi.